Goraždanski sudovi presudili: Premijer Frašto i Vlada BPK mogu raditi šta hoće "po zakonu"

Sudovi u Goraždu presudili: 1. Delila Klovo NEMA političko uvjerenje i mišljenje i  2. Odluka Vlade BPK-a Goražde o nedavanju saglasnosti na izbor Delile Klovo za direktora Centra za socijalni rad BPK-a  je zakonita.

08.06.2012. Prvostepena presuda Općinskog suda u Goraždu po sudiji Spahić Ahmetu «Odbacuje se tužba tužiteljice Delile Klovo…zbog nenadležnosti ».

14.09.2012. Kantonalni sud  u Goraždu donosi rješenje kojim uvažava žalbu Delile Klovo, ukida presudu Općinskog suda i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovni postupak.

01.02.2013. Općinski sud u Goraždu po sudiji Spahić Ahmetu donosi novu presudu. «Odbija se tužba tužiteljice Delile Klovo … » Na presudu se ulaže žalba kantonalnom sudu.

13.05.2013. Kantonalni sud u Goraždu u Vijeću donosi konačnu drugostepenu presudu. «Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice, potvrđuje se presuda Općinskog suda.»

U svojim presudama goraždanski sudovi presuđuju da me Vlada BPK-a donošenjem odluke o nedavanju saglasnosti (na Odluku Upravnog odbora Centra za socijalni rad o prijedlogu izbora i imenovanja Delile Klovo za direktora) nije diskriminirala pri zapošljavanju, da je odluka o nedavanju saglasnosti zakonita;  i da o  naknadama za starateljstvo ne mogu imati  političko mišljenje ili uvjerenje, "već je to pitanje spora koji se rješava pred nadležnim organom u u određenom postupku, a ne političkom normom".

Kako da sebi i i ljudima koji su s nadom gledali u ovaj moj spor objasnim da je moguće da sud ima jednu interpretaciju, a zakon drugu. To nikako ne može biti dobro i to nikako nije u redu.

Upravo povodom tih naknada za starateljstvo, posebno ističem da je Vrhovni sud FBiH u novembru 2012. ukinuo presude ovih istih sudija goraždanskog općinskog i kantonalnog suda; presude na osnovu kojih je šest socijalnih radnika u novembru 2011. (evo nezakonito) naplatilo 100.000 KM iz budžeta BPK-a, iz kojeg iste ove sudije primaju platu iz snova. Jesu li vratili pare, to ne znam.

Pa čekaću i ja odluku Vrhovnog suda povodom revizije mojih presuda.

Suvišno je napomeniti da se nije radilo samo o naknadama za starateljstvo već o političkom stavu koji zna cijeli grad, i koji je vidjela cijela država, samo ga ne znaju i ne vide sudije. Pravda je slijepa, beli je tačno.

.Ja sam, naravno, krajnje nezadovoljna presudama. Na raspolaganju mi je ulaganje revizije Vrhovnom sudu FBiH i u konačnici i spor pred Evropskim sudom za ljudska prava. Borim se i dalje za sebe i svoje pravo na rad.

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

Za pravnike i one koji žele saznati nešto više o tome kako su goraždanski sudovi rekli da nisam dokazala da me Vlada BPK-a diskriminirala,  pripremila sam pregled dijela presuda. (Presude su na scribdu, linkovi su na kraju teksta.)

1. Kantonalni sud u Goraždu: Odluka o nedavanju saglasnosti je zakonita.

Kantonalni sud u Goraždu 13.05.2013. donosi presudu kojom odbija kao neosnovanu žalbu tužiteljice Delile Klovo protiv presude Općinskog suda u Goraždu. U presudi se navodi:

„Obrazloženje prvostepenog suda prihvata i ovaj sud, tim prije što je odluku o nedavanju saglasnosti donijela Vlada većinom glasova. Odlukom o nedavanju saglasnosti nisu povrijeđene odredbe Zakona o vladinim, ministarskim i drugim imenovanjima, kao ni Poslovnik Vlade kojim su propisani uslovi davanja, odnosno nedavanja saglasnosti, kao ni odredbe Zakona o radu niti odredbe Zakona o zabrani diskriminacije“.

To što je Vlada odbila dati saglasnost, po kantonalnom sudu je u skladu sa zakonom. Odluka je zakonita, kaže kantonalni sud. Za plakati.

Podsjećam da odluka o nedavanju saglasnosti ne sadrži obrazloženje niti pouku o pravnom lijeku.  Dokazi za odbijanje saglasnosti nisu postojali. Saglasnost se  može odbiti samo u dva slučaja: ako bi imenovanje kandidata dovelo do sukoba interesa i ako procedure nisu ispoštovane. Tako kaže Zakon koji regulira materiju imenovanja u FBiH:

Član 12, stav 3  Zakona o vladinim, ministarskim i drugim imenovanjima precizira:

“Nakon što komisija za izbor dostavi predlog rang-liste kandidata odgovornom javnom službeniku on će, osim ako ima opravdane razloge (s dokazima koji to potvrđuju) da vjeruje da principi i procedure utvrđeni ovim zakonom nisu ispoštovani ili da bi imenovanje bilo kojeg od kandidata s predložene liste s užim izborom dovelo do sukoba interesa, osigurati da se izvrši konačno imenovanje kandidata koji je prvi na rang-listi u skladu s postojećim zakonima, pravilima i propisima. Ukoliko se ne može izvršiti konačno imenovanje kandidata koji je prvi na listi zbog bilo kojih razloga navedenih u ovom stavu, kandidati koji su rangirani kao slijedeći na listi s užim izborom bit će razmatrani za imenovanje.“

Goraždanski kantonalni sud kaže drugačije, presudio je drugačije: Odluka o nedavanju saglasnosti koja je bez obrazloženja, i bez dokaza,  i bez pouke o pravnom lijeku je zakonita. I laiku je jasno da je pravno tumačenje kantonalnog suda u najmanju ruku kontraverzno, da ne kažem providno.

Što se Poslovnika o radu Vlade tiče, i glasanja članova Vlade, svi koji su gledali video o dikriminaciji čuli su da na sjednici Vlade nije ni bilo glasanja o odluci (što je i sud mogao vidjeti iz transkripta sa sjednice Vlade na kojoj nije data saglasnost), nego se paušalno konstatuje rezultat glasanja bez obavljenog glasanja, i to po negativno formulisanom prijedlogu: “Odluka o nedavanju saglasnosti“. Jasno se vidi i čuje da je premijer Emir Frašto uz glasnu podršku ministrice Alme Delizaimović, otvoreno zatražio da se ovo pitanje riješi na način, „Da vodeći računa o onome što smo postigli dosadašnjim radom to i izvršimo“.

Ali ko te pita. Premijer Frašto i Vlada BPK-a mogu raditi šta hoće, "po zakonu" ostavljati ljude bez posla i davati im dijagnoze.

2. Općinski sud u Goraždu: Pitanje zakonitosti rješenja o isplati naknade socijalnim radnicima  ne može biti sadržaj političkog uvjerenja i političkog mišljenja.

E tek na ovo ne zna čovjek šta da „misli“:

Presuda Općinskog suda u Goraždu od 01.02.2013:

„Iz svih navedenih dokaza sud nalazi da nije dokazano da je tuženi (Vlada BPK) počinio radnju diskriminacije donošenjem odluke o nedavanju saglasnosti i time povrijedio tužiteljicino pravo na jednako postupanje u oblasti zapošljavanja. Takođe, sud nalazi da nije dokazana izročna veza između političkog uvjerenja i političkog mišljenja tužiteljice i donošenja odluke o nedavanju saglasnosti, odnosno nije dokazano bilo kakvo političko mišljenje ili uvjerenje tužiteljice koje bi moglo biti u uzročnoj vezi sa donošenjem predmetne odluke“, stoji u presudi Općinskog suda.

Dalje se u presudi općinskog suda navodi da iz izvedenih dokaza sud nije mogao zaključiti da je dokazana bilo koja činjenica koja čini stvarni činjenični osnov tužbenog zahtjeva.

 U obrazloženju presude Općinskog suda u Goraždu od 01.02.2013. stoji:

„Sud nalazi da je suština razmimoilaženja između političkog uvjerenja tužiteljice i mišljenja tužiteljice sa SDP-om odnosno Vladom BPK-a u sporu kojeg su izazvala rješenja o isplatama naknada za starateljstvo koja su priznata socijalnim radnicima, što je tužiteljica u zaključku vlade iz prošlog saziva, koji su taj problem tj. problem naknada socijalnim radnicima regulisali na način koji je tužiteljica smatrala nezakonitim. Pa je pripremila novi zaključak koji je poslala sekretaru vlade kako bi došao na sjednicu Vlade, a potpisnica rješenja o naknadama socijalnim radnicima je ministrica Alma Delizaimović, kako u ovoj tako i u prošloj vladi. Umjesto ovog zaključka na vladi su iznijeli novi prijedlog zaključka i to premijer Emir Frašto, ministrica Alma Delizaimović i savjetnik za socijalnu politiku Muhamed Hadžić, tvrdeći da je to novi prijedlog zaključka kojeg je delegiralo njeno ministarstvo, to je bila laž. Slijedom navedenog, sud nalazi da je do razmimoilaženja između političkog uvjerenja i mišljenja tužiteljice sa SDP-om, odnosno Vladom BPK-a Goražde došlo u sadržaju dva zaključka, tj. zaključka tužiteljice i zaključka kojeg su podnijeli vladi premijer, ministrica i savjetnik, a u pogledu zakonitosti rješenja o isplati naknade socijalnim radnicima. Kod ovakvog utvrđenog činjeničnog stanja, tj. pitanje zakonitosti rješenja o isplati naknade socijalnim radnicima, sud nalazi da to (tj. zakonitost rješenja o isplati naknade socijalnim radnicima) ne može biti sadržaj političkog uvjerenja i političkog mišljenja, već je to pitanje spora koji se rješava odlukom u nadležnom postupku kod nadležnog organa, a ne političkom normom. Iz ovoga dalje slijedi da nisu dokazani razlozi iz člana 2. Zakona o diskriminaciji, pa je sud odlučio kao u izreci“.

Šta ovo bi? Općinski sud je utvrdio  da je došlo do razmimoilaženja između političkog mišljena Delile Klovo sa SDP-om i Vladom, a ranije je utvrdio da iz svih navedenih dokaza nije mogao zaključiti da je dokazana bilo koja činjenica koja čini osnov tužbenog zahtjeva, „ odnosno nije dokazano bilo kakvo političko mišljenje ili uvjerenje tužiteljice koje bi moglo biti u uzročnoj vezi sa donošenjem predmetne odluke“?

3. Općinski sud u Goraždu i Kantonalni sud u Goraždu: Ništa nije dokazano.

Općinski sud u Goraždu u presudi navodi da nije prihvatio (otkud mu pravo?) određene dokaze „jer sud nije mogao zaključiti postojanje bilo kojih činjenica koje stoje u uzročnoj vezi sa njihovim sadržajem i donošenjem odluke o nedavanju saglasnosti“. 

3.1. Odbijeni dokazi

Upravo ovi KLJUČNI dokazi koje je Općinski sud u Goraždu odbio najbolje oslikavaju da sam diskriminirana pri zapošljavanju.

-  Odluka Predsjedništva SDP-a BPK-a Goražde od 01.06.2011. 

„Predlaže se Vladi BPK Goražde da odbije davanje saglasnosti na imenovanje direktora JU Centar za socijalni rad BPK Goražde...“. Jedini mogući zaključak je je ova politička partija dala instrukciju Vladi BPK-a Goražde kako da postupi prilikom izbora i imenovanja direktora JU Centar za socijalni rad BPK-a Goražde.

- Zapisnik i tonski snimak sa 13. sjednice Vlade BPK-a od 09.06.2011., na kojoj je donijeta odluka o nedavanju saglasnosti. 

 Da je Vlada BPK-a Goražde postupila po instrukciji SDP-a upravo potvrđuje sadržaj tonskog snimka sa 13. sjednice Vlade BPK-a Goražde iz kojeg je jasno vidljivo da se suprotno Poslovniku Vlade BPK-a, ali i svim pravnim i moralnim principima, uopšte nije vršilo glasanje o odluci Upravnog odbora Centra za socijalni rad niti se otvarala rasprava po ovoj tački dnevnog reda na sjednici Vlade, nego se samo paušalno konstatuje rezultat glasanja bez obavljenog glasanja, i to po negativno formulisanom prijedlogu: “Odluka o nedavanju saglasnosti“. Iz navedenog tonskog snimka i transkripta se jasno vidi i čuje da je Premjer Vlade BPK Goražde, na 13. sjednici Vlade u okviru tačke 4.8. dnevnog reda po pitanju davanja saglasnosti na Odluku Upravnog odbora JU Centar za socijalni rad BPK o prijedlogu izbora i imenovanja kandidata za mjesto direktora, od ministara, u saradni sa ministricom Almom Delizaimović, otvoreno zatražio da se ovo pitanje riješi na način, „Da vodeći računa o onome što smo postigli dosadašnjim radom to i izvršimo“.

- Preporuka Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH od 27.01.2012. da Vlada preispita odluku o nedavanju saglasnosti i odgovor Vlade BPK na preporuku od 23.03.2012. 

U preporuci jasno piše da ostavka Delile Klovo zbog neslaganja s politikom Vlade ne smije uticati na davanje saglasnosti na njen izbor za direktora, te da Vlada BPK preispita odluku o nedavanju saglasnosti. U odgovoru Vlade jasno piše da je kod nedavanja saglasnosti Vlada “smatrala da nije dobra odluka da se na poziciju ministra imenuje osoba koja je podnijela ostavku na mjesto ministra u čijoj je nadležnosti Centar za socijalni rad i to upravo iz neslaganja sa Vladom u vezi sa potezima koje je kao ministrica namjeravala provesti », te da « Vlada ima pravo da cijeni da li određena ličnost u određenom vremenu može biti postavljena na određenu poziciju i da li će ista provoditi zacrtane strategije i politike ministarstva i Vlade u datoj oblasti ». Apsolvirali smo da davanje saglasnosti regulira Zakon o vladinim, ministarskim i drugim imenovanjima koji regulira da se saglasnost može odbiti samo u dva slučaja: ako bi imenovanje kandidata dovelo do sukoba interesa i ako procedure nisu ispoštovane.

- Odluke i rješenja o davanju i nedavanju saglasnosti na imenovanja direktora organa uprave, javnih ustanova i preduzeća koje je donijela ista Vlada. 

Odluke i rješenja jasno dokazuju da su ostali kandidati dobili saglasnost, bez ikakvih problema, samo Delila Klovo nije dobila saglasnost niti odluka o nedavanju saglasnosti nema obrazloženje i pouku o pravnom lijeku. Kud ćeš boljih pokazatelja da sam diskriminirana u odnosu na kandidate koji su dobili saglasnost?

3.2. Obrnuti teret dokazivanja

Kao šlag na tortu, sudovi u potpunosti ignorišu da je riječ o antidiskriminacijskoj parnici i pravno pravilo o obrnutom teretu dokazivanja iz Zakona o zabrani diskriminacije. Bila sam dužna samo da učinim vjerovatnim navode da mi je Vlada povrijedila pravo na jednako postupanje, a Vlada BPK-a je bila dužna da dokaže sa stepenom sigurnosti da nije prekršila princip jednakog postupanja ili zabrane diskriminacije: teret dokazivanja nije bio na meni nego na Vladi.

Ali, eto, kako ljudima objasniti da sud može imati jedno pravno tumačenje drugačije od Zakona:

Presuda Kantonalnog suda od 13.05.2013.:  

„Po ocjeni suda, prvostepena presuda sadrži potpune i jasne razloge o svim odlučnim činjenicama....“ „Prvostepeni sud je u obrazloženju presude naveo dovoljno razloga da tužiteljica nije učinila vjerovatnim da je diskriminisana davanjem nesaglasnosti po osnovu političkog uvjerenja i mišljenja“. „Prvostepeni sud je našao da iz dokaza nije mogao zaključiti postojanje bilo kakvih činjenica koje stoje u uzročnoj vezi sa sadržajem predmetne odluke o nedavanju saglasnosti.“

 „Sud nije mogao zaključiti postojanje bilo kojih činjenica koje stoje u uzročnoj vezi sa njihovim sadržajem i donošenjem odluke o nedavanju saglasnosti“  Dovoljan razlog, „sud nije mogao zaključiti“???

A KLJUČNI DOKAZI koje sud nije prihvatio i koji su dovoljni za drugačiju presudu su općepoznati javnom mnijenju.

3.3. Još dokaza diskriminacije

Ako ovi gore navedeni odbijeni  ključni dokazi, koje je prvostepeni sud odbio, diskriminaciju ne čine vjerovatnim, šta onda da radi mali čovjek u ovom sistemu? Tim prije što je, koje li kontradiktornosti, prvostepeni sud u presudi prihvatio kao utvrđene izjave iz iskaza tužiteljice Delile Klovo i sljedeće dvije izjave premijera Emira Frašta, u kojima za govornicom Skupštine 01.07.2011. javno izriče razloge nedavanja saglasnosti i prijetnje (čuju se u videu o diskriminaciji):

-          Prva izjava:  "O ovome se odavno priča, odavno se pokušava drugačije da radi, mi smo baš slika tog da drugačije radimo. Ali ne!... znači, ako se neko raziš'o sa bivšom ministricom jes' ova Vlada, jer je Vlada kolektivni organ, kolektivan, ne zove se to ministarstvo ili Frašto Emir ili bilo kako drugo, znači zove se Vlada i ona donosi odluke na osnovu toga što imamo pravo svi ministri da učestvuju i donesu neke sugestije. Znači govorim o konkretnoj odluci, mi smo trebali da se s tom odlukom vratimo unazad  i da je zabranimo da traže i ovako i onako. Mi za to nemamo za to vremena. Mi smo ga riješili da se to više ne radi, a to je iskorak svih nas, i vas i nas."

-          Druga izjava: "Vezano za ovu medijsku kampanju, harangu i ovo-ono. Znači, govorim s jedne druge strane, a mogla bi i poslanica prije mene da vodi računa o tom. Znači, koristi se nešto što, čemu je pružena izuzetna šansa jednoj mladoj osobi da se iskaže, znači, na osnovu svojih sposobnosti. Sad se koristi jedan potez te mlade osobe, znači bivše ministrice, da bi neko propagir'o svoju politiku. Ne u dobrom, jer je problematično šta će biti s tom osobom koja je konkurisala i tražila saglasnost od ove iste vlade da je imenuje. Znači po njenim kvalitetima možda bi prošla. Da li bi ste vi ministrice dozvolili da ona sutra radi to u tom odgovornom sektoru, gdje je na prvom problemu okrenula glavu i iskoristila tu neku prošlost, za nastavak i boljitak svih građana ovdje, a posebno Centra za socijalni rad? 2.500 građana je maltene 10% građana o kojima se oni brinu, dakle, i mi sad koristimo na to haranga! Kad bih govorio k'o doktor možda je to vrisak u noći, šta ću ja sutra, ko će meni pružiti šansu, s kim ću ja sutra raditi, s privatnikom- dabogda, u državi- kojoj,  možda kad vi dođete na vlast?! Hvala."

Bruka i sramota.

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

Za sve one koji se nađu u sličnoj situaciji, koji pomisle da se bore sa korumpiranim sistemom vlasti, dajem i hronologiju svog slučaja. Ako odlučite da se borite trebaće vam dobri živci, dobro zdravlje i podrška bliskih osoba. Bez toga, rizikujete da se razbolite. Ako odlučite da se borite, budite spremni da vas svakakva šuša proglasi ludom i budalom, i da kaže da si  pukla/puko, te da vas svakakvi dežurni branitelji likova i djela malih lokalnih i velikih partijskih moćnika pljuje, a da svaki guzolizac pri tome likuje. I da sud kaže da oni koji vam oduzimaju pravo na rad rade po zakonu.

10.06.2010. Upravni odbor Centra za socijalni rad donio odluku o priedlogu izbora i imenovanja kandidata Delile Klovo na mjesto direktora. Odluka dostavljena resornom ministarstvu za socijalnu politiku BPK-a. U periodu od 8 mjeseci (do imenovanja nove vlade BPK), odluka nikad nije stavljena na dnevni red sjednice Vlade.

24.02.2011. Delila Klovo imenovana za ministricu za socijalnu politiku i zdravstvo u Vladi BPK. Upravnom odboru Centra upućen dopis da raspiše novi konkurs za izbor direktora.

11.04.2011.  Delila Klovo podnosi ostavku na dužnost ministrice, iz principa, zbog onemogućavanja da obavlja dužnost ministrice po pravu i moralu.

21.04.2011. Centralna izborna komisija daje mišljenje da nema povrede odredbi Zakona o sukobu interesa ukoliko Delila Klovo kao ministrica konkuriše na poziciju direktorice Centra za socijalni rad.

13.05.2011. Upravni odbor Centra za socijalni rad donosi odluku o prijedlogu izbora i imenovanja kandidata Delile Klovo na mjesto direktora.

16.05.2011. Premijer BPK donosi odluku o prihvatanju ostavke  Delile Klovo na poziciju ministrice, čime prestaje dužnost ministra.

01.06.2011. Predsjedništvo SDP-a BPK donosi odluku s prijedlogom Vladi BPK-a da ne da saglasnost na imenovanje Delile Klovo za direktora Centra za socijalni rad. Odluka ne sadrži obrazloženje.

09.06.2011. Vlada BPK donosi Odluku o nedavanju saglasnosti na Odluku Upravnog odbora o imenovanju Delile Klovo za direktora Centra za socijalni rad. Odluka ne sadrži obrazloženje niti pouku o pravnom lijeku.

14.06.2011. Delila Klovo prvi put istupa javno na TV1. Govori o razlozima ostavke i nedavanju saglasnosti te stanju u SDP-u. 15.06.2011. Izlazi članak u Dnevnom avazu. 18.06.20111. Gostovanje na CD-u Face TV-a. 21.06.2011. Komentar na VOX Populi na OBN-u.

01.07.2011. Na sjednici Skupštine BPK-a razmatra se Izvještaj o radu Centra za socijalni rad i raspravlja o naknadama za starateljstvo. Premijer Emir Frašto javno za govornicom Delili Klovo daje dijagnoze, prijeti  da se ubuduće neće zaposliti i govori da razlog nedobijanja saglasnosti nisu njeni kvaliteti (diskriminacija).

27.07.2011. Delila Klovo podnosi  tužbu protiv Vlade BPK Goražde za poništenje odluke o nedavanju saglasnosti i utvrđivanje diskriminacije pri zapošljavanju, s prijedlogom da sud donese privremenu mjeru sigurnosti zabrane raspisivanja novog konkursa za izbor direktora dok se ne završi spor.

27.07.2011. Delila Klovo podnosi žalbu protiv Vlade BPK-a  Instituciji Ombudsmena za ljudska prava BiH.

09.08.2011. Ombudsmen BiH nalazi da postoje osnovi za žalbu i od Vlade BPK-a traži izjašnjenje zašto nije data saglasnost Delili Klovo.

25.08.2011. Vlada BPK –a Ombudsmenu BiH dostavlja odgovor u kojem ne navodi razloge.

02.09.2011. Općinski sud Goražde po sudiji Spahić Ahmetu donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za donošenje privremene mjere osiguranja. Na rješenje Delila Klovo ulaže žalbu kantonalnom sudu.

14.10.2011. Kantonalni sud u Goraždu donosi rješenje o odbijanju žalbe Delile Klovo i potvrđivanju rješenja Općinskog suda.

10.11.2011. Ombudsmen BiH šalje zahtjev Vladi BPK-a za izjašnjenje o razlozima zašto Delili Klovo nije data saglasnost.

05.12.2011. Kantonalno pravobranilaštvo koje zastupa Vladu BPK-a dostavlja odgovor na tužbu.

16.01.2012. Održava se pripremno ročište u sporu Delila Klovo protiv Vlade BPK-a.

20.01.2012. Objavljen intervju u Slobodnoj Bosni. 24.01.2012. Gostovanje u CRTI na BHT-u.

27.01.2012. Ombudsmen BiH donosi preporuku u vezi sa žalbom Delile Klovo. U preporuci navode da je Delila Klovo dva puta u otvorenoj konkurenciji izabrana na poziciju direktora : da je resorni ministar u periodu od osam mjeseci, nestavljajući na sjednicu Vlade  prvu odluku o imenovanju Delile Klovo iz 2010. godine, doveo u sumnju vladavinu prava i demokratsku odgovornost vlasti da postupa jednako u svim postupcima javnih imenovanja ; da  ostavka Delile Klovo zbog ne slaganja s politikom Vlade ne smije uticati na davanje saglasnosti na njen izbor za direktora, te da Vlada BPK preispita Odluku o nedavanju saglasnosti (preispitati u ovom slučaju znači poništiti je i donijeti novu, op.a.).

09.03.2012. Delila Klovo upućuje pismo poslanicima u Skupštini Kantona, i svim strankama u Skupštini, sa preporukom Ombudsmena u prilogu.  Na pismo nikada ne dobija odgovor niti od Skupštine niti od ijedne političke stranke.

23.03.2012. Vlada BPK-a odgovora na preporuku Ombudsmenu BiH  i navodi da je kod nedavanja saglasnosti Vlada “smatrala da nije dobra odluka da se na poziciju ministra imenuje osoba koja je podnijela ostavku na mjesto ministra u čijoj je nadležnosti Centar za socijalni rad i to upravo iz neslaganja sa Vladom u vezi sa potezima koje je kao ministrica namjeravala provesti », te da « Vlada ima pravo da cijeni da li određena ličnost u određenom vremenu može biti postavljena na određenu poziciju i da li će ista provoditi zacrtane strategije i politike ministarstva i Vlade u datoj oblasti ».

03.04.2012. Pred Općinskim sudom u Goraždu održava se glavna rasprava. Na glavnoj raspravi Delia Klovo za zastupanje opunomoćuje predstavnike udruženja Vaša prava.

08.06.2012. Općinski sud Goražde po sudiji Spahić Ahmetu donosi presudu. « Odbacuje se tužba tužiteljice Delile Klovo… » da se utvrdi da je Vlada BPK donošenjem Odluke o nedavanju saglasnosti povrijedila tužiteljicino pravo na jednako postupanje u oblasti zapošljavanja zbog njenog političkog uvjerenja i mišljenja, da se poništi odluka o nedavanju saglasnoti i da se naloži Vladi da poduzme mjere i radnje kojima će otkloniti diskriminaciju. U obrazloženju Sud navodi da nalazi da je za postupanje u ovoj pravnoj stvari nadležan Ombudmsen BiH, «  koji je već donio preporuku », te da « istraživanje da li je počinjena diskriminacija prema tužiteljici nije u sudkoj nadležnosti ». Na ovu presudu uložena je žalba kantonalnom sudu.

14.09.2012. Kantonalni sud  u Goraždu donosi rješenje kojim uvažava žalbu Delile Klovo, ukida presudu Općinskog suda od 08.06.2012. i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovni postupak. U obrazloženju navodi da je po tužbi za zaštitu od diskriminacije nadležan prvostepeni sud, a ne Ombudsmen BiH.

10.01.2013. Na općinskom sudu u Goraždu održava se pripremno ročište u ponovnom suđenju.

01.02.2013. Općinski sud u Goraždu po sudiji Spahić Ahmetu donosi novu presudu. « Odbija se tužba tužiteljice Delile Klovo … » Na presudu se ulaže žalba kantonalnom sudu.

13.05.2013. Kantonalni sud u Goraždu u Vijeću donosi konačnu drugostepenu presudu. « Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice, potvrđuje se presuda Općinskog suda. »

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

Linkovi za presude: 

Presuda Općinskog suda u Goraždu od 01.02.2013.

Presuda Kantonalnog suda u Goraždu od 13.05.2013.